уторак, 26. март 2013.

Vegetarijanci i vernici na određeno vreme. Počeo post...

Počeo je post. Način ishrane u toku posta se prilično podudara sa vegetarijanskim . Medicina kaže da čak i periodično uzdržavanje od hrane životinjskog porekla deluje pozitivno na zdravlje, i čini život kvalitetnijim i dužim.

Ovo je zaključak “European Prospective Investigation into Cancer and Nutrition Study” (EPIC), na osnovu istraživanja sprovedenog u 10 zemalja širom Evrope na više od milion ljudi, i ukazuje na uticaj prehrambenih navika na ljudsko zdravlje.
Ljudi koji imaju ovakve, zdravije, prehrambene navike- fizički su aktivniji, ne koriste cigarete, i manje su gojazni.
"Dokazano je da namirnice poput slanine, šunke, pljeskavica i kobasica doprinose prevremenoj smrti, dok se za manji unos crvenog mesa smatra da pozitivno deluje na zdravlje zbog izvora vitamina i ostalih nutrijenata. Istraživači su naglasili da se stalnim unosom procesiranog mesa povećava i rizik od prevremene smrti od karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, a smanjenjem unosa ovih namirnica smanjuje se za minimum tri odsto.

Nutricionisti objašnjavaju da umerenom konzumacijom mesa i povremenim postovima ne dolazi do rizika od razvoja pomenutih bolesti."
Što se tiče fizičkog zdravlja, sve je jasno, a šta je sa duhovnom dobrobiti od posta? Da li u ovom periodu radite i na svom duhovnom zdravlju? Da li se pridržavate posta, i u kojem smislu?
(Deo teksta preuzet sa Telegraf.rs)

петак, 26. фебруар 2010.

Vegetarijanstvo i inteligencija


Inteligentna deca postaju
vegetarijanci kad odrastu, kažu
britanski naučnici. Izmerili su
da vegetarijanci imaju IQ 106,
nevegetarijanci 101, vegetarijanke
104, a nevegetarijanke 99.
Inteligentna deca verovatnije će
postati vegetarijanci kad odrastu,
ustanovili su naučnici Univerziteta u Southamptonu. Oni
su utvrdili da su osobe koje su
do 30. godine odlučile postati
vegetarijanci prosečno imale
za pet posto viši koeficijent
inteligencije već u dobi od 10
godina, izvestili su britanski
mediji. Naučnici takođe tvrde
da bi to saznanje moglo objasniti
i zbog čega su osobe s višim
koeficijentom inteligencije generalno
boljeg zdravlja, s obzirom na
činjenicu da je vegetarijanski
način prehrane povezan s manje
srčanih oboljenja i manjom
gojaznošću. Rezultati studije
sprovedene na 8.179 osoba
objavljeni su u stručnom časopisu
British Medical Journal. Dvadeset
godina nakon što su 1970.
provedeni testovi merenja
koeficijenta inteligencije, 366
učesnika istraživanja izjavilo je
da su vegetarijanci, a oko 100 ih
je izjavilo da su polu-vegetarijanci
jer jedu ribu ili piletinu. Muškarci
koji su se hranili u skladu s
vegetarijanskim načelima
uglavnom su imali IQ oko 106, u
odnosu na IQ 101 izmeren kod
nevegetarijanaca. Kod žena
vegetarijanki taj je odnos bio 104,
u odnosu na IQ 99 kod
nevegetarijanki. Naučnici su
takođe ustanovili da se na
vegetarijanstvo češće odlučuju
žene i osobe višeg socijalnog
statusa, koje imaju i višu stručnu
spremu. "Otkriće prema
kojem inteligentnija deca kad
odrastu češće postaju
vegetarijanci, uz dokaz o
potencijalnoj dobrobiti
vegetarijanske prehrane kada je
reč o uticaju na zdravije srce,
mogu pomoći i u objašnjenju
zašto je viši IQ u detinjstvu ili
adolescentskoj dobi povezan sa
smanjenom opasnošću od
koronarnih oboljenja u kasnijoj
životnoj dobi", rekla je voditelj
istraživanja Catharine Gale. Liz
O'Neill iz Udruženja vegetarijanaca
izjavila je: "Oduvek smo znali da
je vegetarijanstvo inteligentan i
saosećajan izbor koji ide u prilog
životinjama, ljudima i životnoj sredini.
Sada smo za to dobili i
naučnu potvrdu". No, dr.
Frankie Phillips iz britanskog
Udruženja za svest o prehrani
postavlja sledeće pitanje: "To je
po mom mišljenju poput onog
pitanja - je li prvo bila kokoš ili
jaje. Dakle, postaju li ljudi
vegetarijanci jer imaju viši IQ ili je
stvar u tome da se pojedinci
trude imati pojačanu svest o
vlastitom zdravlju?"...

субота, 12. децембар 2009.

Vegetarijanstvo i sport

Na prvi pogled su ova dva pojma teško spojiva jer se vegetarijanci smatraju ljudima slabije telesne konstitucije, sa manje mišićne mase i sa manje 'sportske agresivnosti'.
Međutim, ovakve zablude proističu isključivo iz nedovoljne informisanosti. Naime, mnogo je vrhunskih sportista koji su vegetarijanci i vegani, i pri tom postižu izvanredne rezultate takmičeći se 'ravnopravno' sa svojim kolegama koji imaju drugačije navike u ishrani. Čak, mnogi od njih, poput velikog Karl Luisa, smatraju da za svoje rekorde mogu zahvaliti vegetarijanskoj/veganskoj ishrani koja je značajno uticala na postizanje tih rezultata.
Treneri i nutricionisti koji laički pristupaju svom poslu, skloni su da sportistima preporuče ishranu po principima: 'Jedi meso od bika/konja, da bi bio jak/brz kao oni!' Sportisti nekritički prihvataju ovakve 'stručne' savete, i uvode ih u praksu ne razmišljajući: 'Od koje hrane je bik postao tako jak, a konj tako brz!?'
Nutricionizam u sportu je kardinalna naučna disciplina, jednako važna kao i sam trening, ali se tom delu života i aktivnosti sportista posvećuje manje pažnje nego što njena važnost zahteva.